„Mi danas govorimo o epidemiji Alzheimerove bolesti, koja je u izrazitom porastu. Ona je doista svakim danom sve prisutnija u našem društvu, kako u svijetu tako i kod nas. Hrvatska ima relativno stariju populaciju ljudi, natalitet nam je nizak. Podaci govore da imamo preko 18 posto ljudi iznad 65 godina, dok će se postotak samo povećavati pa će 2050. godine čak 30 posto ljudi imati preko 65 godina. Alzheimerova bolest tipična je za tu treću životnu dob i zato će se ta bolest sve više uzimati maha“, priča nam najpozvanija osoba za tu temu u Hrvatskoj, prof. dr. sc. Ninoslav Mimica.

Osim što je izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, Mimica je i pročelnik Zavoda za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju Klinike Vrapče te predsjednik Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest. Predstavnik je Hrvatske u krovnim organizacijama Alzheimer’s Disease International (ADI) i Alzheimer Europe (AE). Objavio je preko 420 stručnih i znanstvenih tekstova u brojnim domaćim i stranim časopisima te knjigama i višekratno je međunarodno nagrađivan.

Je li lijek na vidiku?

Što uzrokuje tako tešku bolest i je li na vidiku lijek koji će moći zaustaviti epidemiju Alzheimera, bilo je naše prvo pitanje na intervjuu. Profesor objašnjava kako je za sada registrirano pet lijekova koji mogu usporiti razvoj te opake bolesti, ali da se njoj još uvijek ne može stati na kraj. Ipak, uskoro ćete doznati, nade ima jer znanstvenici su na dobrome putu da nađu toliko željenu supstancu…

04.04.2018.-Klinika Vrapče, prof.dr. Ninoslav Mimica. Foto: Miljenko Milanović/Cityportal.hr

Napokon je utvrđeno što se to događa da mozak čovjeka počinje propadati, a čovjek malo po malo, vlastitog sebe zauvijek početi gubiti. U pitanju su određene vrste  proteina koji se počinju nagomilavati u mozgu.

„U medicini sada znamo da određeni proteini, točnije amiloidi i tau proteini, koji se najčešće spominju, nakupljaju se u većoj mjeri u mozgu oboljelih. I tu je vjerojatno tajna te bolesti. Možemo reći da ti proteini uništavaju mozak, ometajući prijenos između neurona. Nastaju kemijskim procesom u mozgu i ne čiste se dovoljno dobro. To je određeno smeće koje se nakuplja u mozgu, a ne izlučuje se. Kod zdravog čovjeka oni izlaze iz organizma, a kod oboljelih se talože“.

Nije genetska bolest, treba smanjivati rizik

Pušenje, kolesterol i visoki tlak utječu na smanjenje cirkulacije krvi u mozgu te na razvoj tzv. vaskularne demencije, koja je u bolesti demencije zastupljena s 20-30 posto, dok Alzheimer obuhvaća čak do 70 posto svih demencija. Zanimljivo kako to u glavnini nije genetska bolest jer nasljeđuje ju samo pola do jedan posto oboljelih.

Način života ključan je kod prevencije. Prof. Mimica preporučuje mediteransku prehranu te mentalnu i fizičku aktivnost, dok to još nije kasno.

„Kada čovjek uđe u 65. godinu života, svake godine ima sve veći rizik od Alzheimerove bolesti. Još u srednjoj dobi treba razmišljati o tom riziku i smanjivati ga. Naša preporuka je 2-3 kilometra svakodnevnog hodanja, ali ne i trčanje koje može biti prenaporno i štetno za srce. Mediteranska prehrana iznimno je bitna. Tu ističem ribu, sezonsko povrće i maslinovo ulje, koje je znatno bolje od svinjske masti, iako niti ona nije štetna u manjim količinama. Tu bih rekao kako je u pitanju doza, baš kao i u vinu“.

04.04.2018.-Klinika Vrapče, prof.dr. Ninoslav Mimica. Foto: Miljenko Milanović/Cityportal.hr

Alzheimerova bolest nije od jučer, samo što nije niti blizu bila toliko zastupljena među stanovništvom kao što je to slučaj danas. Razlog? Prije 50 godina u udjelu populacije bilo je znatno manje starijih ljudi.

„Nekada su samo pojedinci doživljavali 80 godina. Danas kada netko umre prije te dobi ljudi počnu propitkivati pa što mu se dogodilo, jel bila neka nesreća ili nasilna smrt, jer ljudi ne prihvaćaju da se više umire prirodnom smrću prije 80. godine života. Upravo je zbog porasta starije populacije raste i broj oboljelih od ove bolesti“.

Od demencija u svijetu boluje 47 milijuna ljudi, dok je u Hrvatskoj 87 tisuća oboljelih. Najviše, čak 17 tisuća bilježi grad Zagreb i Zagrebačka županija. Promatrajući mikro lokaciju, najstarija općina u cijeloj Europi je zagrebačka Općina Medveščak, gdje je i najviše oboljelih po glavi stanovnika.

„Zašto govorimo o epidemiji ove bolesti? Zato jer će do 2050. godine, ako se do tada ne pronađe lijek, od demencije svijetu bolovati 115 milijuna ljudi. Dakle, sa sadašnjih 47 milijuna i to su podaci Svjetske zdravstvene organizacije. To je zato što će se životni vijek u međuvremenu produljiti i na području Azije i Afrike, dok tamošnje stanovništvo sada živi kraće i 10 godina od europskog i sjevernoameričkog. U Hrvatskoj će također rasti broj oboljelih pa će se brojka sa sadašnjih 87 tisuća do 2030 popeti na 110 tisuća oboljelih. Razlog je taj što se kod nas i dalje produljuje životni vijek“.

Zašto se ne grade posebni domovi za bolesne od demencije?

Brojke su poražavajuće i postavlja se pitanje zašto naše društvo već ne reagira i na vrijeme se pripremi za toliki porast novooboljelih. Riječ je o ljudima koji iziskuju poseban smještaj, skrb i njegu, ali i posebno educirane liječnike i medicinsko osoblje, čega u postojećim domovima za starije i nemoćne (čije su liste čekanja predugačke) ili kod udomiteljskih obitelji uglavnom nedostaje. Profesor Mimica ističe kako je riječ o javnozdravstvenom problemu te da ga se treba rješavati sukladno preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.

„Oni su demenciju još 2012. godine proglasili kao javnozdravstveni prioritet te svim zemljama članicama naložila, odnosno preporučila da to uvrste u svoje javne zdravstvene politike. Mi to još nismo napravili i to je ono što nama nedostaje. Kao struka apeliramo da se to promijeni, što činimo na različitim skupovima i kongresima. To je već učinilo tridesetak, većinom europskih zemalja. Jedan od prioriteta je razvijanje novih saznanja o toj bolesti i podupiranje znanstvenika za pronalazak učinkovitog lijeka“.

Nove terapijske metode

Najstariji bolnički odjel u Hrvatskoj za smještaj pacijenata oboljelih od demencije je upravo onaj kojim ravna prof. Mimica. Datira iz 1959. godine i nalazi se u Klinici za psihijatriju Vrapče.

„S ponosom mogu reći da je ove godine uz potporu Grada krenula kompletna rekonstrukcija našeg Odjela za psihogerijatriju, u kojoj je bilo stotinu kreveta. Nakon godinu dana građevinskih radova, to će biti najmoderniji odjel za liječenje osoba s demencijom u Hrvatskoj. Napokon ćemo dobiti toliko potreban CT te ostalu dijagnostiku, laboratorij. Imat ćemo nove terapijske metode koje se sada upotrebljavaju u početnoj fazi Alzheimera, to je istovremena seansa transmagnetne stimulacije mozga uz kognitivnu terapiju rješavanja testova. Ona je učinkovita za stabilizaciju bolesti, da se ona sporije razvija, što znatno poboljšava kvalitetu života pacijenta”.

Pet jednostavnih koraka kako smanjiti rizik

Prof. Mimica savjetuje što konkretno činiti da znatno smanjimo mogućnost oboljenja.

„Rizik možemo smanjiti za 30 posto kroz, kao što smo već rekli, zdravu prehranu te umjerenu fizičku aktivnost. Treće je socijalna interakcija, što znači biti društven. Istraživanja su pokazala da samci prolaze lošije. Onima koji su sami sigurno može pomoći virtualna komunikacija, poput interneta i društvene mreže. Četvrti korak – nepušenje. Tu je važno reći da što je zdravo za srce zdravo je i za mozak. Treba redovito kontrolirati tlak i kolesterol“.

Mozak može atrofirati kao bilo koji drugi organ

Slomljena ruka nakon što se imobilizira, ona će oslabjeti i postati znatno tanja od druge ruke. Takva je situacija također i s mozgom. On može atrofirati nakon što dođe do poremećaja cirkulacije.

Je li dobro piti kavu i jesti čokoladu?

Doktor ističe kako i kava i čokolada mogu biti zdrave namirnice za mozak, ali ako se uzimaju umjereno.

„Tu ističem da je presudna količina. Ima studija koje su pokazale da je dobra i kava i čokolada, ali ako je riječ o nekoliko kockica čokolade, odnosno dvije do tri šalice kave dnevno. Ako je to više od toga, može biti štetno. Preporuka je kavu ne uzimati nakon 17 sati jer ona će većini ljudi ometati san. Kratki i loš san rizični je faktor za kasniji razvoj demencije. Organizam jednostavno traži i osam sati odmora, kako bi se mozak ‘resetirao’ od svih onih sadržaja koje dobiva u budnom stanju. S druge strane čokolada, među ostalim, sadrži glukozu koja je hrana mozgu i bez koje mozak ne može raditi. To je jedina namirnica za koju možete reći da nema čovjeka na svijetu koji je ne voli. Problem je samo kada se uzima previše, npr. cijela čokolada od 20 do 30 dkg svakodnevno“, kaže prof. dr. Ninoslav Mimica.

Galerija fotografija: