HOTNEWS
Tradiciju Kosnice i Novog Čiča oživjela su dvojica doseljenika
Novo Čiče dugo je stajalo po strani društvenog života Velike Gorice. Iako se radi o naselju koje je do početka II. svjetskog rata cvjetalo, o životu u Novom Čiču nema napisanih knjiga, pjesama, a ni drugih dokumenata. No, na scenu prije 10-ak godina stupa KUD Čiče i stvari se pokreću. Zaslužan za sve to, uglavnom, je jedan čovjek. Uređenje pučke škole, postavljanje dviju drvenih kuća i čardaka, uređenje i oživljavanje etno naselja, projekt ‘Od lana haljina tkana’ te mnoge druge pokrenuo je Stipo Duvnjak. Iako s Turopoljem do 1997. godine nije imao nikakve veze, jer rođen je u susjednoj Bosni i Hercegovini i nakon služenja u Hrvatskoj vojsci živi godinama u Rijeci, upravo on okuplja ljude u Čiču i pokreće svojevrsnu kulturnu i društvenu renesansu tog mjesta. Više puta tokom razgovora, Duvnjak će upozoriti kako sve ovo nije njegova zasluga. Uspjeh, reći će, duguju zajedničkom i predanom radu i ‘nije on ništa posebno napravio’. Ipak, zanimljivo je kako se pojedinac toliko zainteresirao za turopoljsku tradiciju i počeo ju oživljavati, uz iznimke, mnogo više od rođenih Turopoljaca.
“Razmišljao sam što bi se moglo napraviti u Čiču. Tada ono nije imalo ni sadržaje ni aktivnosti. Djeca su mi plesala u KUD-u. Bila je 2006. godina, gledao sam kako nemaju narodnih nošnji nego roditelji sami financiraju kupnju, tamburaša sve više, a tambura ne baš puno. Razmišljao sam kako im pomoći. Prva naša velika aktivnost je bila obnova stare pučke škole koja nije imala ni prozore ni fasadu”, kaže Stipo Duvnjak, predsjednik KUD-a Čiče, i priča kako je za obnovu zgrade trebalo nabaviti 600.000 kuna, a Grad taj novac nije imao.
Foto: Stipo Duvnjak
Uz pomoć mnogih sponzora, ali i pomoći iz Grada u građevinskom materijalu, okupili su se roditelji djece iz KUD-a, mještani, prijatelji i obitelj Stipe Duvnjaka te krenuli u obnovu. Stekli su povjerenje tvrtki koje su im pomogle, a ta se suradnja nastavila do danas.
“Tu su nastali i prvi problemi jer su ljudi mislili da to radimo za novce i da nam Grad plaća dnevnice. Na početku sam mislio da ćemo pomoći jedni drugima i da neće biti toliko zavisti u mjestu. Sve ovo što radimo ostat će za iduće naraštaje. Sve što dođe u ovo dvorište, ostaje Čiču. Tako bi svi trebali raditi. Najlakše je pričati ružno o drugima, ali da svi sjednemo zajedno, uz razgovor i razum može se puno“, objasnio je Duvnjak.
“Prvo gledam što je interes mjesta, sela i grada, a onda dalje. Kad ljudi vide da ste vrijedni, oni će vam dati. Kad prve novce potrošimo bezveze, ljudi nam više neće dati. Stvorili smo poštenu sliku o sebi i radimo. Uvijek kažemo što radimo i ljudi nam pomognu i osjećaju se ponosno što su pomogli”, smatra Duvnjak i dodaje kako je ponosan i na suradnju s Mjesnim odborom Novo Čiče i njegovim predsjednikom Nikolom Šimcem.
Foto: Facebook/KUD Čiče
“Sve što vidite u našem dvorištu, od pučke škole, dvije drvene kuće, sad je tu i treći čardak, napravili smo zahvaljujući roditeljima djece iz KUD-a, prijateljima i sponzorima. Ne možemo reći da nam je neka institucija, Grad ili Županija, dala više od 15.000 kuna, a mi danas imamo oko 1,5 milijuna kuna vrijednosti koje smo stvorili. Sad možemo i drugima pomoći. Sami smo rastavljali čardak, u roku tri dana skupili smo dovoljno donacija za pokriti čardak i tu smo vidjeli da nas ljudi cijene”, priča Stipo Duvnjak i kaže kako na održavanju etno naselja, koje je samo u listopadu posjetilo oko 600 djece vrtićke dobi, rade sami članovi KUD-a.
“Ponosan sam i na projekt ‘Od lana haljina tkana‘ kojim smo zainteresirali mlade ljude za preradu, sijanje, žetvu i tkanje lana. Osim toga, dobili smo promociju za naše Turopolje. Ja uvijek kažem naše, tu sam, tu smo svi mi i gledamo kako napredovati”, smatra Duvnjak i dodaje:” Ti mladi ljudi će moći svoje znanje prenijeti dalje na nove naraštaje. Najlakše je reći ‘ne znam’. I ja i mladi iz KUD-a smo imali želju i išli smo korak po korak. Znanje se uvijek može naučiti, ako se hoće. Isto je bilo s drvenim kućama. Ideje se javljaju jer mi nikada nemamo mira, stalno nešto radimo”.
A ne rade KUD Čiče i njegov predsjednik samo za svoje mjesto. Želja im je pretvoriti Turopolje u poželjnu turističku destinaciju.
“Ovakvo nešto, kao što je naše etno naselje, nama u Turopolju fali. Ipak je tu blizu Zagreb i zračna luka. Nadamo se da će nam institucije pomoći da u čardaku napravimo smještajne kapacitete. Tako bi ljudi iz Zagreba mogli doći na selo, biti na našoj farmi, a u kuhinji bi ih čekali svi domaći proizvodi i mogli bi se odmoriti od gradske gužve, jer život je sve brži i ljudima će sve više trebati mjesto gdje se mogu odmoriti”, kaže Duvnjak.
No, nije tu kraj idejama. Učiteljske stanove u staroj zgradi Duvnjak namjerava preurediti i otvoriti etno restoran i regionalni edukativni centar za preradu lana. Na katu bi, pak, napravili 10-ak soba u kojima bi se moglo prenoćiti.
Sve što zna o Turopolju i tradiciji ovoga kraja Duvnjak je naučio i saznao. Projekata je puno, a mnogi od njih, kaže, čekaju jer im nedostaje vremena za provesti sve što zamisle.
Foto: Facebook/Filip Margić
A kako je sve teklo s Kosnicom?
Kažu kad dođeš u neko mjesto, uvijek će te, ma što god učinio smatrati doseljenikom, iliti ‘dotepencem’. Punih 16 godina na svojoj koži to osjeća i predsjednik KUU Turopoljska tradicija Filip Margić. Iako je za svoju Kosnicu, koja mu je u srcu kao i njegova rodna Vrbanja, napravio više nego što su učinili svi stanovnici zajedno, i danas ga mnogi gledaju poprijeko.
Njegova priča počinje 2000. godine. Doselio je s obitelji u mjesto koje nije bilo razvijeno ni kulturno, ni sportski, kako kaže nikako. KUU Turopoljsku tradiciju osniva 2013. godine.
“Potaknuo me Vladimir Štarkelj koji je prepoznao moj rad, jer sam bio aktivan i u Mičevcu i Šćitarjevu. Nas nekoliko entuzijasta napisalo je statut, napravilo registraciju i krenuli smo s prvim projektom – Kosničke večeri. Ideja je dočekana ‘na nož’ od lokalnih političkih moćnika, ali stanovnici su to dobro prihvatili. Da nije njih bilo, udruga nikad ne bi zaživjela. No, dio njih je bio protiv toga samo zato što sam dotepenec, i danas to nekima smeta”, kaže Margić.
Oduvijek je htio povezati upravo domaće stanovništvo i doseljenike, pa je otud nastalo Posavljačko-turopljsko sijelo. Jer, kako kaže, nijedna kultura ne vrijeđa nikoga, a taj projekt je osmišljen da jedni drugima pokažu svoju kulturu, tradiciju i običaje. Margić se prisjeća prve godine i ističe: “Bili smo u Odranskom ribiču i to posebno pamtim. Pred kraj tog druženja, Posavljaci su zasvirali svoje kolo u koje su ušli i Turopoljci. To mi je dalo poticaj i znao sam da će projekt uspjeti“.
Često ga pitaju koji interes ima u svemu tome, i svima jednako odgovara.
“Interes je taj da dobiješ milijun obveza, niske udarce jer ljudi misle da radiš iz vlastitih interesa i da odlično zarađuješ, a stvarnost je drugačija. Imaš samo rad, obavezu i financijski trošak, čovjek mora hodati uokolo, zvati, trošiti vrijeme i vlastiti novac. Mi Slavonci oduvijek smo bili vezani uz svoju kulturu, tradiciju i crkvu. To je nama usađeno i, gdje god bi došli ili bi širili svoje, ili bi nastavili njegovati tradiciju mjesta u koje bi došli. Kod mene se nije dogodilo da njegujem svoje, što je naišlo na negodovanje mojih Slavonaca, nego sam razmišljao da je normalno uklopiti se u sredinu u kojoj živim, pa sam krenuo s promocijom narodnih običaja, pjesama i plesova te narodnog ruha mjesta, obzirom da tu prije koju godinu nije bilo ničega”.
17.12.2016.-Velika Kosnica-prikaz živih jaslica. Foto: Miljenko Milanović/Cityportal
Pun je Margić ideja, pa često razgovara s domaćima i, osim što im pomažu Kosničani, pomažu im i iz okolnih mjesta. U projekte se uključe i sami mještani, i materijalom i financijski, jer udruga nema toliko sredstava da pokrije sve troškove. Žalostan je jer su se ljudi dosta povukli u sebe pa i ne predlažu ideje, ali zato on stalno istražuje, vuče za rukav, pogotovo one najstarije jer oni najviše znaju. Sretnim ga čini jer se smanjio otpor, gotovo ga i nema. Kako nemaju svoj prostor sastanke i probe imaju u prostorijama DVD-a Kosnica. A ispočetka su se nalazili po birtijama, na cesti, na livadi.
Nasljednika, kaže, traži još od prošle godine i volio bi da domaći čovjek dođe na čelo udruge kako bi se pojedinci smirili, a on bi uvijek bio na raspolaganju. I ne odustaje od svega što radi.
“Domaćem bi bilo lako jer bolje poznaje svoje običaje, ja to sve moram istražiti. Domaći se ne mora dokazivati jer je već priznat među svojima, a mi doseljenici itekako moramo, da bi bili prihvaćeni. A da te prihvate moraš zapeti, raditi, da bi se dokazao kako ti je stalo do mjesta u kojem živiš.”
Razmišlja jednog dana sve staviti na papir, jer sve zapisuje, fotografira i arhivira. Prošle godine imao je tekst u Ljetopisu Grada Velike Gorice o hrvatskom branitelju iz Kosnice Mladenu Bedekoviću.
“Nitko se time nije htio baviti, a ja sam htio da o tom čovjeku ostane pisani trag“, kaže Margić koji radi i na obnavljanju Hrvatskog seljačkog društva LIPA. Krenulo se i u obnovu narodnog ruha, do sad je obnovljeno sedam narodnih nošnji, tri su još u izradi.
I dok se naš sugovornik bavi kulturom, tradicijom i običajima, ne može ne istaknuti kako su Kosničani prvi susjedi metropoli i dio Velike Gorice, šestog grada po veličini u Hrvatskoj, a nemaju kanalizaciju, dječji vrtić, plin, nemaju završenu vodovodnu mrežu, ni poštanski sandučić, ili bankomat. I upravo zato poručuje: “Ujedinimo se, radimo za boljitak svih nas i naše djece da napravimo to mjesto ugodnim za život generacijama koje dolaze. I vodim se onom starom narodnom ‘bolje da izumre selo nego običaji‘, jer ako nemaš svog onda i ne pripadaš nikom.“
Tekst objavljen u Reporteru
Autorice: Vanja Stanojević i Suzana Majstorović
CityTV
FOTO/VIDEO I Velikogoričani dočekali nove vojne borbene avione Rafale
Fotografirali su ih i snimali s nekoliko lokacija u blizini Plesa.
Prvih šest od 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale, sletjeli su danas iza 12:30 sati u Veliku Goricu! U vojarni “Pukovnik Marko Živković” u Velikoj Gorici dočekao ih je cijeli cijeli državni vrh na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem i predsjednikom RH Zoranom Milanovićem. S uzbuđenjem nove avione dočekali su i brojni Velikogoričani i Velikogoričanke koji su pratili njihovo slijetanje s nekoliko lokacija u gradu u blizini Plesa.
Foto: Cityportal.hr
Povodom dolaska vojnih borbenih aviona Rafalea u Hrvatsku pozdravnu poruku prilikom ulaska u hrvatski zračni prostor u ime Hrvatske kontrole zračne plovidbe uputio im je kontrolor zračnog prometa Filip Mijić:
– Hrvatska kontrola zračne plovidbe želi dobrodošlicu novim zaštitnicima hrvatskog zračnog prostora. Letite mirno i sigurno – rekao je Mijić.
Foto: Cityportal.hr
A piloti 191. eskadrile iz kokpita Rafala su odgovorili:
– Upravo ćemo ući u hrvatski zračni prostor koji će od danas biti sigurniji. Hrvatski rafali stigli su kući – poručili su.
Iz Ministarstva obrane istaknuli su kako je dolazak novih borbenih aviona značajan iskorak prema modernizaciji i jačanju hrvatskih zračnih snaga u zaštiti zračnog prostora te ključni faktor očuvanja sigurnosti Hrvatske u budućnosti, kao i jačanju sveukupne borbene moći Hrvatske vojske.
– Ovaj povijesni trenutak preleta iz Francuske u Hrvatsku također simbolizira i snažnu suradnju između Hrvatske i NATO saveza u zajedničkom očuvanju mira, stabilnosti i sigurnosti – dodali su iz MORH-a.
HOTNEWS
Goričke srednje škole otvaraju svoja vrata, osmaši imaju priliku za upoznavanje s njihovim programima
Sutra od 10 do 16 sati učenici imaju priliku upoznati škole sudjelujući na radionicama i predavanjima ili pak druženju s našim učenicima i nastavnicima.
Bliži se kraj još jedne školske godine, a pred učenicima završnih razreda osnovne škole velik je izazov i važno životno pitanje: Koje zanimanje odabrati i koju školu upisati? Kako bi ih upoznali sa svojim programom i školom, goričke srednje škole sutra organiziraju Dane otvorenih vrata koji se odvijaju u sklopu Festivala znanosti.
Srednja strukovna škola Velika Gorica zainteresiranim učenicima i roditeljima predstavit će svojih 12 obrazovnih programa koje upisuju iduće školske godine, od automehatroničar, cnc operater, instalater grijanja i klimatizacije, elektroinstalater, elektromehaničar, frizer, pediker, konobar, kuhar, strojarski računalni tehničar, tehničar za mehatroniku, pomoćni kuhar i slastičar.
Posebno zanimljiv program bit će prezentacija Aditivnih tehnologija od 10 do 12 sati, odnosno prezentacija radova učenika škole koji su izrađeni na 3D pisaču, svi zainteresirani moći će se detaljnije upoznati sa aditivnom tehnologijom, pripremom i samim načinom modeliranja i 3D printanja.
U isto vrijeme tu je i prezentacija različitih pokusa iz područja mehanike fluida kao i izložba učeničkih radova na temu primjena fluida u svakodnevnom životu, kviz, pitalice za posjetitelje. Od 10 do 12:45 sati zainteresirani se mogu priključiti radionici simulacije strujnih zavarivanja ili možda obići novi Regionalni centar kompetentnosti uz stručno vodstvo i prezentaciju suvremene opreme.
– Naši sadašnji učenici će budućim učenicima prezentirati zanimanja kroz zanimljive radionice koje će se odvijati u holu škole, razredima i kabinetima. Čekaju vas igre, pokusi, prezentacija, zabava i druženje – ističu iz škole.
Svoja će vrata od 10 do 16 sati budućim učenicima otvoriti i Ekonomska škola Velika Gorica koja će raznovrsnim radionicama pokazati što sve njihovi nastavnici i učenici rade.
– Upoznajte našu školu sudjelujući na radionicama i predavanjima, druženju s našim učenicima i nastavnicima. Osjetite kako je biti srednjoškolac. Čekaju vas informacije o programima ekonomist i komercijalist – dodaju iz ove goričke srednje škole.
Zanimljiv program pripremila je i Gimnazija Velika Gorica.
– Rađamo se znatiželjni, kao mala djeca se pitamo zašto je nebo plavo, a trava zelena, a kad odrastemo postajemo produktivni članovi zajednica. Čežnja za dodatnim znanjem i poticanje urođene znatiželje u svim dobima života je vrijedan cilj za koji se Festival znanosti i naša kola zalažu – govore iz Gimnazije u čijim će se prostorima, također od 10 do 16 sati, održati zanimljive radionice kojima se mogu priključiti učenici osmih razreda s područja grada i okolice.
31.03.2021. Velika Gorica. Gimnazijalci snimali spot za 30. obljetnicu svoje škole. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Pripremili su prezentaciju znanstvenih istraživanja iz područja inteligencije, predavanja na temu kako računalo uči, inteligencija životinja, duel inteligencija i umjetnost i inteligencija.
A da igranje šaha nije samo zabava, pokazat će učenicima u Zrakoplovno tehničkoj školi Rudolfa Perešina.
– Igranje šaha je intelektualna vježba koja potiče razvoj ključnih kognitivnih sposobnosti poput problema rješavanja, strateškog razmišljanja i prostorne vizualizacije. Šah se često naziva ”gimnastikom uma” jer potiče igrače da koriste i razvijaju različite dijelove mozga. Sudjelovanjem na ovom festivalu, učenici će otkriti kako šah može poboljšati njihovu produktivnost, koncentraciju i akademske vještine, čineći ih boljim učenicima i stratezima u svakodnevnom životu – ističu iz škole.
Priključiti se možete od 10 do 16 sati.
HOTNEWS
Iz Francuske u Veliku Goricu stižu Rafali, očekuje se pojačana buka i promet oko Zračne luke
Svečani doček je danas oko 12:30 sati u vojarni “Pukovnik Marko Živković” u Velikoj Gorici .
HOTNEWS
FOTO Djeca iz vrtića Velika Gorica znaju kako čuvati okoliš, pokazali su to aktivnostima u sklopu Eko dana
Vrtić će ove godine još jednom obnoviti svoj status Međunarodne Eko škole, a kroz čiji program djeca, roditelji i zaposlenici osvještavaju važnost odgovornog ponašanja u očuvanju naše planete Zemlje.
Mališani iz Dječjeg vrtića Velika Gorica, koji je inače ponosni nositelj titule Međunarodne Eko škole, uživali su jučer u organiziranim aktivnostima u sklopu projektnog Eko dana. U područnim objektima u Kurilovečkoj i Mraclinu pod motom “Otpad sortiramo, vrijedno recikliramo, ponovno upotrebljavamo” djeca su učila kako se odgovorno ponašati u očuvanju planete Zemlje.
– U objektu u Kurilovečkoj najmlađa su djeca bojala kartonske kutije i od njih izrađivala spremnike za otpad i kamion za odvoz smeća i otpada. Starija djeca kroz igru i različite aktivnosti razvrstavala su otpad u odgovarajuće spremnike, a potom su koristili otpadni materijali za izradu kućica za ptičice, čunjeva i figurica za razne društvene igre. Eko patrola je pisala eko poruke i letke koje su postavljali ispod brisača automobila parkiranih ispred vrtića i na taj način senzibilizirali lokalnu zajednicu za očuvanje okoliša i odgovorno ekološko ponašanje – ističu iz DV Velika Gorica.
Foto: DV Velika Gorica
Djeca su još izrađivala narodne nošnje od novinskog papira, zatim od starog papira izrađivali novi koji će kasnije koristiti za izradu čestitki. No, u pojedine aktivnosti bili su uključeni i roditelji koji su zajedno s djecom na radionici od otpadnog materijala izrađivali znamenitosti Londona. Napravljen je i eko plakat s vrijednim informacijama o štetnosti plastike za okoliš, različite igračke od plastičnih boca i drugog otpadnog materijala, podmetači od starih keramičkih pločica i šivajući ukrašavali platnene vrećice ostacima stare tkanine.
Foto: DV Velika Gorica
U objektu u Mraclinu sadila su se drveća u dvorištu vrtića, a od otpadnog materijala izrađeni su različiti poticaji za igru i aktivnosti djece u zatvorenom i na otvorenom prostoru kao što je poligon za mini-golf od PVC boca te drveni stolić za igru prijevoznim sredstvima.
– Sve aktivnosti projektnog dana imale su za cilj bogatiti djetetovu spoznaju o važnosti gospodarenja otpadom te poticati i razvijati pozitivne stavove prema očuvanju okoliša – dodali su iz vrtića.
Foto: DV Velika Gorica
Foto: DV Velika Gorica
Foto: DV Velika Gorica
Foto: DV Velika Gorica
HOTNEWS
Uključite se u projekt ‘Novi naručitelji’ i svoju lokalnu zajednicu uljepšajte umjetničkim djelom
Riječ je o produkcijama u javnom prostoru u kojem građani naručuju umjetnički rad za koji smatraju da je važan i od javnog je interesa.
Nakon pokretanja manifestacija, festivala, ali i organizacije aktivnosti koje se tiču lokalne scene poput Oglede festivala, Galženica Art Soiree, predstave Uzbuna u plastičnom carstvu, kao i Muzeja odbačenih predmeta, gorički nezavisni teatar – Štoos teatar ima novi projekt.
Ovaj ‘mladi’ teatar osnovan tek prije godinu dana, a na inicijativu velikogoričkih glumaca Ane Katulić, Mirela Huskića i Luke Kuzmanovića, svoju pažnju posvećuje kulturi i baštini Turopolja i Velike Gorice, ali želi i kroz svoje programe uključiti što više sugrađana. A pojedinci ili skupina građana moći će se uključiti u projekt ‘Novi naručitelji’ kojeg Štoos provodi u suradnji s Otvorenim likovnim pogonom iz Zagreba.
– Radi se o modelu umjetničke produkcije kojeg je 1990. godine osmislio francuski umjetnik François Hers, a riječ je o produkcijama u javnom prostoru u kojem građani naručuju umjetnički rad za koji smatraju da je važan i od javnog je interesa. Želja nam je ovom metodom pokušati realizirati umjetničke produkcije u lokalnoj zajednici – govori nam Ana Katulić nabrajajući pojedine umjetničke intervencije ili instalacije koje danas postoje u našoj Velikoj Gorici.
Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Uglavnom su to biste znamenitih povijesnih ličnosti, tu su i drvene skulpture iz 80-tih godina, a ono što dominira su skulpture sakralne tematike poput ‘Golubice’ Ivan Mikulina te Milenijski križ u Parku Josipa Frkina. Kada je u pitanju modernija umjetnost to je mural na zgradi stare općine kojeg su napravili Hana Tintor i Dominika Vukovića.
– Skulptura ‘Turopoljski mladečki’ u Buševcu te spomenik Sportskom društvu Radnik u Parku dr. Franje Tuđmana su primjer direktne lokalne inicijative koje su pokrenule udruge ili pojedinci da se obilježi nešto što je njima važno – pojašnjava Katulić te dodaje kako ‘Novi naručitelji’ upravo to.
Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Oni mogu biti sve osobe bez obzira na njihov socijalni, ekonomski, obrazovni status. Pojedinac ili skupina građana/ki kao grupa naručitelja obrati se ‘medijatoru’ u ovom slučaju Štoos teatru s kojim u pisanom obliku formuliraju svoju narudžbu, a on im potom predlaže umjetnika za kojeg smatra da njihovoj narudžbi može najbolje odgovoriti. Kroz razgovore naručitelja i umjetnika profilira se umjetničko rješenje oko kojeg će se svi složiti i za koje se potom traže sredstva za realizaciju.
– Želimo građanima dati dodatni poticaj, stručnu podršku i pomoći u osiguravanju financijske pomoći. Stoga pozivam sve da nam se sa svojim prijedlozima jave na [email protected] ili na adresu Štoos teatar, Nikole Šopa 1 – poziva Katulić.
Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
-
HOTNEWSprije 2 danaU Veliku Goricu stiže više od 600 retrivera na specijalnu izložbu ‘Retriever weekend’
-
CityLIGHTSprije 4 danaLuka Čučuković iz Novog Čiča: Kao student PMF-a briljirao na međ.natjecanju, a danas za svoj DVD istrčao 5 km za 20 minuta i – pobijedio!
-
HOTNEWSprije 3 danaUskoro kreću isplate povrata poreza, provjerite svoj pretinac u sustavu eGrađani
-
HOTNEWSprije 10 satiIz Francuske u Veliku Goricu stižu Rafali, očekuje se pojačana buka i promet oko Zračne luke
